Foto : Filip Andrejević / Unsplash

Muzika je lek, kažu tri velike studije iz 2025. – Leči um, od depresije do demencije

Nekoliko velikih istraživanja objavljenih tokom 2025. godine potvrđuje ono što muzičari odavno naslućuju: muzika nije samo zabava — ona menja mozak, telo i mentalno zdravlje na načine koje medicina tek počinje da razume.

Yale: kratkoročni efekti muzičke svesnosti

Yale School of Medicine je u aprilu objavio studiju prema kojoj slušanje muzike tokom mindfulness vežbi direktno utiče na neuronske i srčane mehanizme povezane sa smanjenjem anksioznosti i depresije. Istraživanje je objavljeno u časopisu Frontiers in Neuroscience.

AZA Allsop, docent psihijatrije i vodeći autor studije, naglašava da su nam hitno potrebni dostupni i pristupačni tretmani za ove poremećaje: „Muzička svesnost utiče na fiziologiju i psihu na način koji može pomoći u upravljanju simptomima koji dovode do stresa i hospitalizacije.“

Studija je sprovedena u saradnji sa BLOOM centrom u New Havenu i New Haven Symphony Orchestra, a obuhvatila je 38 učesnika opremljenih monitorima za otkucaje srca i EEG uređajima tokom sesija muzičke svesnosti sa facilitatorom i muzičarem uživo. Učesnici su slušali originalnu muziku komponovanu u Allsopovom laboratorijumu, dok je muzičar improvizovao na licu mesta. Na osnovu podataka o kucanju srca i EEG signala, istraživači su zaključili da kombinacija muzike i mindfulness vežbi povećava aktivnost autonomnog nervnog sistema, smanjuje stres i menja stanje svesti.

Rezultati pokazuju da i uživo i virtuelne sesije muzičke svesnosti smanjuju stres i utiču na svest učesnika, ali samo sesije uživo podstiču osećaj društvene povezanosti. Allsop, umetnik, neuro­naučnik i psihijatar, u svom laboratorijumu na Yale School of Medicine istražuje kako muzika, mindfulness i psihedelici utiču na mentalno zdravlje i društveno ponašanje.

Ženeva: dugoročni efekti sviranja klavira

Dok se Yale bavi kratkoročnim efektima slušanja muzike, University of Geneva analizirao je dugoročne posledice aktivnog muziciranja. Studija objavljena u časopisu Psychology and Aging ispitivala je rezultate randomiziranog kontrolisanog istraživanja o uticaju sviranja klavira na kognitivnu fleksibilnost kod zdravih starijih osoba.

Učestvovalo je 153 ispitanika, prosečne starosti 69,5 godina, od kojih je 57,5% žena. Podeljeni su u grupu koja je učila da svira klavir i kontrolnu grupu koja se bavila aktivnim slušanjem muzike.

Obe grupe su pokazale napredak u više aspekata kognitivne fleksibilnosti, posebno u drugoj polovini istraživanja, ali su rezultati bili izraženiji kod klavirske grupe — posebno u testovima prebacivanja brojeva. Studiju su sproveli Melanie Mack, Damien Marie, Florian Worschech i Matthias Kliegel iz Centre for the Interdisciplinary Study of Gerontology and Vulnerability na University of Geneva, u saradnji sa istraživačima sa Hanover University of Music i HES-SO University of Applied Sciences and Arts Western Switzerland.