Ben Houdijk/Shutterstock

Najveća kriza u istoriji Eurosonga: bojkot, povrat trofeja i oštre reakcije zbog učešća Izraela

Odluka Evropske radiodifuzne unije (EBU) da dozvoli učešće Izraela na Eurovision Song Contest 2026 izazvala je lančanu reakciju među muzičarima, umetnicima i nacionalnim emiterima širom Evrope. Uprkos tome što je veliki broj delegata – 65% – glasao za nastavak izraelskog učešća, reakcije su brutalne: bojkot pet zemalja, otvoreni protesti umetnika, pa čak i povrat osvojenog trofeja.

Talasi bojkota: Island, Španija, Irska, Slovenija i Holandija odustaju

Nakon potvrde da će Izrael nastupiti u Beču 2026, prve zemlje koje su se povukle iz takmičenja bile su Irska, Holandija, Slovenija i Španija, dok je Island poslednji – ali presudan – potvrdio bojkot.

Direktor islandske nacionalne televizije RÚV, Stefan Eiriksson, poručio je da „u ovakvim okolnostima učešće ne donosi ni mir ni radost“ i da je odluka doneta u skladu sa stavovima islandskih umetnika i javnosti. RÚV je dodao da je prisustvo Izraela „stvorilo razdor među članovima EBU i širom Evrope“.

Evrovizija 2026: Irska, Holandija, Slovenija i Španija bojkotuju takmičenje zbog učešća Izraela

Portugal pred kolapsom učešća: 11 od 16 izvođača odbija da predstavlja zemlju

Situacija je dodatno uzavrela u Portugalu. Od 16 izvođača ovogodišnjeg Festival da Canção, čak 11 je potpisalo izjavu da neće prihvatiti odlazak na Eurosong ako pobede na nacionalnom izboru.

Među potpisnicima su Cristina Branco, Bateu Matou, Rita Dias, DjoDje, Evaya, Francisco Fontes, Gonçalo Gomes, Inês Sousa, Jacaréu, Marquise, Nunca Mates o Mandarim, Pedro Fernandes i drugi.

„Ne pristajemo na saučesništvo u kršenju ljudskih prava“, poručili su u zajedničkom saopštenju, pozivajući se na stav UN da Izrael u Gazi vrši genocid.

Uprkos tome, portugalski javni servis RTP potvrdio je da će i dalje organizovati nacionalni izbor i da ne odustaje od Eurosonga.

Nemo vraća trofej u znak protesta

Pobednik Eurosonga 2024, Nemo, postao je najglasniji pojedinačni glas u protestu. Oni su zvanično vratili svoj pobednički trofej u sedište EBU u Ženevi.

Nemo, koji je Švajcarsku predstavljao pesmom “The Code”, poručio je: „Eurovision tvrdi da stoji za jedinstvo, inkluziju i dostojanstvo, ali učešće Izraela, uprkos zaključku Komisije UN da je reč o genocidu, ulazi u direktan konflikt sa tim vrednostima. Zato vraćam trofej uz jasnu poruku: živite ono što tvrdite.“

Oštro su kritikovali insistiranje EBU da je takmičenje „nepolitičko“, iako, kako navode, „država optužena za teška kršenja koristi Eurosong za popravljanje svog imidža“.

 

Прикажи ову објаву у апликацији Instagram

 

Објава коју дели Nemo (@nemothings)

Martin Green: “Vodimo se pravilima, ne politikom”

Direktor Eurosonga Martin Green odgovorio je otvorenim pismom fanovima širom Evrope. Naveo je da razume „jake emocije“ zbog situacije na Bliskom istoku, ali je podvukao da EBU „mora biti vođen pravilima, pre svega“.

Green je poručio i da se odluke zemalja koje su odustale „duboko poštuju“, te da EBU „želi da ih vidi nazad što pre“.

 

Прикажи ову објаву у апликацији Instagram

 

Објава коју дели EUROVISION NEWS (@esc_news_)

Sumnje u integritet glasanja i nove, strože regulacije

Od prošlogodišnjih optužbi da je izraelska vlada pokušavala da utiče na javno glasanje, integritet Eurosonga našao se pod lupom. Zbog toga je EBU uveo niz novih pravila:

  • fan glasovi se smanjuju (sa 20 na 10 poena po državi),

  • žiriji se vraćaju u polufinala,

  • žiri se povećava sa 5 na 7 članova,

  • učesnicima je zabranjeno da učestvuju u kampanjama trećih strana koje utiču na glasanje.

Sve ovo uvedeno je nakon što je izraelski predstavnik Yuval Raphael prošle godine osvojio drugo mesto zahvaljujući ogromnom rastu javnih glasova, dok je od žirija dobio svega 60 poena.

Podeljena Evropa: dok jedni bojkotuju, drugi pružaju podršku

Dok pet zemalja napušta takmičenje, neke televizije ističu da je važno ostati u konkursu.

BBC je potvrdio učešće i podržao „kolektivnu odluku članica EBU“, dok je nemački emiter SWR takođe potvrdio nastup.

Poljska je poručila da razume tenzije, ali „veruje da Eurovision još može ponovo postati mesto gde vlada samo muzika“.

Najnapetiji jubilej u istoriji Eurosonga

Sledeći Eurosong bi trebalo da bude proslava 70 godina festivala, ali umesto slavlja, Evropa ulazi u najdublju krizu u istoriji takmičenja. Uz bojkot zemalja, proteste umetnika, pojačane bezbednosne i proceduralne napetosti, i duboko podeljeno javno mnjenje, ostaje da se vidi kakvu će težinu imati Eurosong 2026 – i da li će njegovi osnovni principi opstati.